Otrovno.com O otrovima Brošure i knjige o toksikologiji Pitanja i odgovori  
 
 
Otrovno.com Gdje se nalazim: Naslovnica - Komentari vijesti
 
Otrovi
Osvrti i vijesti Postavite nam pitanje
  Rovovski rat
 

Zapravo se nisam iznenadio reakcijama posjetitelja web portala grada Kaštela na moje predavanje u Splitu o zabludama vezanim uz toksikologiju. Znao sam kako su oni u tolikoj mjeri indoktrinirani da ne žele čuti drugo mišljenje osim svojega. Nitko od njih nije pribivao mojem predavanju i uopće ne znaju kakvu sam poruku poslao javnosti, ali su se na mene obrušili svim silama. Točno je da sam se rugao ideološkim toksikolozima koji vide samo Apokalipsu pred sobom, a njezin uzrok je u današnjem načinu života i izlaganju građana svakakvim opasnim kemikalijama svim mogućim putovima. Sve je postalo opasno, a da većina od tih novih toksikologa ne shvaća kako sve ipak nije jednako opasno. Točno je i da sam kao jedan od brojnih primjera pobuđivanja strahova uzeo izmišljene podatke o golemoj opasnosti života u Kaštelima, ali to je bio tek jedan od primjera. Nitko mi ne može osporiti da su podaci o golemoj smrtnosti mladih Kaštelana naprosto izmišljeni jer objektivna istraživanja pokazuju sasvim drugu sliku. Izgleda da je brojne ljude pogodila ta istina pa onda udaraju na mene osobno kao pokvarenjaka i industriji prodanu dušu. Onaj tko iznosi svoje teze pred javnošću mora biti spreman i na ovakve odvratne uvrede, ali to me neće ušutkati. Svatko ima pravo reći svoje mišljenje u javnosti posredstvom interneta ili drugačije, ali bi ipak trebao poštivati neke osnovne moralne norme u komunikaciji s „protivnikom“. Stojim iza svega što sam rekao u predavanju i spreman sam ga još jednom održati pred mojim silnim protivnicima, pa makar me nakon toga isprebijanog vozila hitna pomoć u bolnicu. Rado bih poklonio svima power point mojeg izlaganja pa poslije toga možemo razgovarati.

Nisam govorio ništa o željezničkim pragovima niti o CEMEX-u. Jedna dama je postavila pitanje o njima poslije predavanja, ali voditelj tribine je nastojeći spriječiti svađu prekinuo raspravu o toj za Kaštelane bolnoj temi. Šteta što je to učinio jer željeznički pragovi su još jedan primjer teških zabluda u razmišljanjima. Dama je tvrdila kako je krom u željezničkim pragovima strašan problem jer on u plamenu sasvim sigurno prelazi u krom(VI). Ona je, istina, govorila o kromatnim anionima što pokazuje kako joj je kemija prilično slaba strana jer radi se o kromovom (VI) oksidu. I istina je da cement sadrži krom u tom najgorem obliku kao dokazani karcinogen. Nažalost, napravljena je analiza samo jednog željezničkog praga i to očito vrlo starog, ali rezultati analize su slični onome što i inače nalaze kod europskih željezničkih pragova. Međutim autori studije o korištenju pragova kao energenata u objektima CEMEX-a napravili su veliku grešku uvrštavanjem u priloge preslike rezultata analize ovlaštenog laboratorija. U cijeloj studiji su izražavali koncentracije pojedinih elemenata u postocima, a u prilogu su koncentracije dane u mg/kg. Znalac će lako iz podataka o koncentracijama u mg/l zaključiti što to znači u postocima, ali laik neće. Ranije spomenuta dama je uspoređivala brojeve ne shvaćajući kako bi morala ipak misliti i na jedinice vezane uz njih. Ako netko napiše da su koncentracije kroma bile 1 mg/kg onda ne može tek tako broj uspoređivati s koncentracijom od npr. 0,001% i reći da je koncentracija u pragu beskrajno veća od 0,001%. Morao bi prvo vidjeti kako onaj 1 mg/kg pretvoriti u postotke, a to može učiniti već dijete iz osnovne škole. Treba rezultat samo podijeliti s 10 000. Pokušajte razmišljati logično i pošteno. Pokušajte taj 1 mg/kg pretvoriti u postotke pa onda više neće biti smiješnih zabluda. Na stranu to što većina kroma u cementu dolazi iz sirovine a ne goriva i zbog toga se prije stavljanja u promet mora dodati reducense.

Ono što nisam uspio reći o pragovima poslije predavanja jest kritika zabluda o njihovu sastavu. Pragovi se po sastavu pojedinih elemenata praktički ne razlikuju od sada korištenog petrolkoksa. To i piše u glavnom dijelu studije, ali izgleda da građani nisu čitali taj dokument. Treba znati da su pragovi obično bukovo ili hrastovo drvo impregnirano s kreozotnim uljem. To znači da imaju u sebi puno policikličkih aromatskih ugljikovodika ili PAH-ova (obično se izražava kao sadržaj karcinogenog benz-a-pirena, ali u ovom slučaju je dan podatak o ukupnim PAH-ovima što nije dobar način za ocjenu opasnosti). Nema ništa više klora, žive ili drugih teških metala nego što sadrži sada korišteni petrolkoks. Istina je da su željeznički pragovi postavljeni na svim prugama u Hrvatskoj i Europi te da nitko oko toga ne histerizira. Radi se o tome da su zadnjih desetljeća maksimalno dopuštene koncentracije benza-a-pirena u kreozotnom ulju izrazito smanjene, a zna se da se te tvari slabo otapaju u vodi. Ipak se zbog načela opreznosti spustila MDK za benz-a-piren na 0,005% jer im je rasprostranjenost u okolišu velika. Jedini problem kod korištenja pragova za loženje jest mogući utjecaj na ljudsko zdravlje kod manipulacije sa sječkom. U plamenu kreozotno ulje izgara do kraja u ugljikov dioksid i vodu, a nema nikakvih drugih problematičnih produkata osim ugljikova monoksida u slučaju manjka kisika pri izgaranju. Ako su pragovi sličnog sastava, kao sada korišteni petrolkoks, onda je logično da će i produkti izgaranja biti slični. Ne može iz ničega nastati nešto, kao što ne može iz nečega nastati ništa.
Čemu onda panične reakcije građana?
Zar je razlog samo u krivom čitanju nalaza analize jednog ovlaštenog laboratorija (izjednačavanje mg/ kg s postocima)?
Mislim da je pošteno svakom dati riječ i saslušati što želi poručiti, a ne da se neistomišljenike grubo napada i vrijeđa. To je zapravo nasilje i nisam siguran hoće li netko od mojih žestokih napadača posegnuti za batinom da me ušutka jer verbalno nasilje nerijetko prelazi u fizičko. A istina više uopće nije važna.

Povezan sadržaj:
1. Kliknite ovdje i pogledajte interaktivnu prezentaciju
2. Kliknite ovdje i preuzmite PDF prezentaciju

Prof. dr. sc. Franjo Plavšić

Povratak na naslovnicu
Otrovi
Učitavam
Prevencija Knjiga o toksikologiji
Otrovno.com
Otrovi
Postavite nam pitanje Postavite nam pitanje
Sve o otrovima
 
Otrovi
Hrvatski zavod za toksikologiju  
Posjetite web stranice zavoda
Sve o otrovima