Otrovno.com O otrovima Brošure i knjige o toksikologiji Pitanja i odgovori  
 
 
Otrovno.com Gdje se nalazim: Naslovnica - Komentari vijesti
 
Otrovi
Osvrti i vijesti Postavite nam pitanje
  Klor posvuda
 

Svaki čas osvane neki članak o kloru po različitim sredstvima javnog priopćavanja, a na internetu ćete naći svakakve podatke o njemu. Od nekih članaka se čovjek zamrzne zbog straha. Kažu da je opasno tuširati se vodom iz javne vodoopskrbe jer užasni klor prodire kroz kožu i onda ulaskom u krvotok radi teške štete u našem organizmu. Slično kažu da se događa kad pijemo kloriranu vodu iz vodovoda. Pisci članaka često odmah nude i rješenje problema. Treba tu vodu iz vodovoda pročistiti njihovim uređajima građenima na ovom ili onom principu, a cijena je bagatela od nekih 5000 kuna. Može to biti jednako destilacija ili filtriranje kroz skupe filtre. Sve je jasno! Naravno da su sve to gluposti jer klor reagira s organskim molekulama trenutno (npr. s bakterijama) reducirajući se u bezopasne kloride već doticajem s kožom ili sluznicom probavnog sustava. Nema nikakve opasnosti od klorirane vode iz naše slavine. Međutim, ipak nije sve tako jednostavno kako se čini na prvi pogled.

Kao izvrstan dezinficijens koristi se na brojnim mjestima, od velikih pogona za vodoopskrbu, preko bazena za rekreaciju do svakog prosječnog kućanstva. Tu još treba dodati kemijsku industriju s golemim količinama klora korištenog za sinteze različitih produkata. Procjenjujem da se klor profesionalno koristi na više od 300 mjesta u Hrvatskoj, a osobno sam obišao barem 80 takvih lokacija radi izrade interventnih planova za slučaj nesreće. Ona druga kućanska uporaba klora je karakterizirana malim količinama, ali i s velikim brojem mjesta korištenja. U svakom domaćinstvu se koriste različiti proizvodi poput npr. Varikine. Osnovno je pitanje koliko je tako korišteni klor opasan za naše zdravlje ili okoliš te koliki su rizici njegova korištenja. Odgovor nije jednostavan niti jednoznačan.

Profesionalna uporaba klora podrazumijeva količine od 50 kg do više desetaka tona ukapljenog plina. Izrazito je važno gdje se i na koji način koristi ta kemikalija. Klorne stanice se mogu naći u područjima daleko od stambenih objekata, ali također na rubu ili usred naselja. Za okoliš je potpuno svejedno gdje je smješten objekt s klorom, a mi smo posebno osjetljivi na opasnosti za ljude. Prema mojim procjenama najčešće takvi objekti sadržavaju oko 300 kg stlačenog klora u čeličnim bocama od 50 ili 150 kg. Počeli smo raditi na tom problemu prije nekih 15 godina jer je bilo puno slučajeva ispuštanja klora u većem ili manjem opsegu, a bilo je i stradavanja radnika na objektima. Nisu ni građani s mjestom stanovanja u blizini rizičnih objekata prolazili bez posljedica pa je trebalo poduzeti neke mjere sprječavanja nesreća i zaštite pučanstva. Već prvi izvidi i analize nesreća su pokazali kako je glavni uzrok neželjenih događaja ljudski faktor. Prvenstveno se radilo o nemaru i nepridržavanju osnovnih pravila za rad s opasnim kemikalijama. U skoro svim nesrećama s klorom glavni uzrok je bio u neodržavanju spremnika s ukapljenim plinom (npr., boca nikad nije servisirana od njezine nabave prije 15 godina) te u nedostatku sustava za neutralizaciju klora oslobođenog iz spremnika. Onda nam je pomogao poseban pravilnik o potrebi izrade interventnih planova za slučaj nesreće s plinovitim kemikalijama. Sanitarna inspekcija je pošteno obavila svoj posao prisiljavajući profesionalne korisnike klora da se pridržavaju propisa. Na to su ih morali ponukati naši rezultati simulacija širenja klora kod njegova oslobađanja u različitim količinama. Najmanji spremnik od 50 kg u slučaju trenutačnog oslobađanja klora izaziva trenutnu smrt svih osoba zatečenih na otvorenom prostoru 100 m od mjesta nesreće u smjeru vjetra. Osobe na otvorenom udaljene oko 250 m od nesreće u smjeru vjetra vjerojatno će biti prisiljene potražiti pomoć liječnika zbog poteškoća s disanjem, a tek oni udaljeni 500 m od mjesta nesreće u smjeru vjetra će proći bez posljedica. U našim interventnim planovima propisali smo mjere sprječavanja nesreća, postupke u slučaju njihove pojave (npr. način uzbunjivanja, rad neutralizatora klora gdje je to potrebno, obavješćivanje građana, postupke interventnih ekipa itd.). Slijedile su nas druge tvrtke osposobljene za izradu ovakvih planova, a inspekcije su revno pratile da li se naši propisani uvjeti poštuju. S ponosom možemo priopćiti da se zadnjih 5 godina nije dogodila niti jedna nesreća s klorom na profesionalno održavanim objektima. Naš zajednički napor u suradnji sa sanitarnom inspekcijom i vlasnicima rizičnih objekata urodio je plodom. Nema garancije da se nesreća negdje neće dogoditi, ali rizici su u zadnje vrijeme smanjeni. To je jako lijepo i u redu, ali se postavlja pitanje što je s korištenjem klora u domaćinstvima.

U domaćinstvima nitko stran i nepozvan nema pristupa, što je normalna zaštita privatnog života građana. Naravno da nema ni nadzora korištenja opasnih kemikalija, kao što općenito nema nadzora nad predmetima koje građani kupuju gdje stignu. Osobno me je jako uzbudio slučaj domaćice koja je kupila sredstvo za dezinfekciju kupaonice preko interneta. Bio je to preparat sličan Varikini, ali barem dvostruko jeftiniji od nje. Uz proizvod nije bilo nikakvih uputa o opasnostima, a kupac je bio vrlo nemaran. Primijenila je preparat u maloj loše ventiliranoj kupaonici i tamo se zadržala u vrijeme najsnažnijeg otpuštanja klora. Počelo je s kašljem i otežanim disanjem, a onda se počela gušiti. Bila je dovoljno prisebna da potraži pomoć kod susjeda koji je pozvao hitnu pomoć Sve skupa je završilo bez težih posljedica i gospođa je koji dan kasnije otpuštena iz bolnice. Međutim, moglo je sve skupa završiti puno gore, posebno u slučaju osoba s astmom ili sličnom bolesti dišnih putova. Osnovna poduka je da ne treba kupovati sumnjive proizvode putem interneta.

Međutim, nije znatno bolje iskustvo niti s legalnim proizvodima s našeg tržišta. Imali smo i s njima loša iskustva, a glavni krivci su bili korisnici. Propisali smo vrlo jasno dokumentaciju svakog proizvoda. Na svakom pojedinačnom spremniku moraju biti ujedinjeni deklaracija i uputa koje nužno trebaju sadržavati podatke o načinu korištenja i zaštiti od proizvoda. Nitko u Hrvatskoj ne smije staviti u prodaju proizvod čija dokumentacija nije provjerena u Hrvatskom zavodu za toksikologiju i antidoping (HZTA). Svi provjereni dokumenti su stavljeni u Registar HZTA i može ih se provjeriti na www.hzt.hr. Ako dokumentacija proizvoda nije uvrštena u Registar onda kupac rečeni proizvod kupuje na vlastitu odgovornost. Naravno da tim nismo do kraja riješili problem krive uporabe. Prosječnom Hrvatu ne pada napamet pročitati deklaraciju i uputu proizvoda, pa čak niti nakon što se dogodi nesreća. Posljedice mogu biti svakakve, od bezazlenih šteta do teških posljedica.
A stvar s klornim preparatima je tako jednostavna. Ključno je osigurati dobro prozračivanje tijekom dezinfekcije WC školjke ili kade. Pametna domaćica će prilikom uporabe preparata biti odjevena tako da uobičajenom odjećom dugih rukava i nogavica zaštiti svoje tijelo od kemikalija. Naravno da će koristiti rukavice ( npr. od PVC-a) za zaštitu ruku i na noge obuti obuću koja obuhvaća cijelo stopalo. Neće obavljati poslove bosonoga i u kupaćem kostimu jer to nije mudro. Međutim, može se i uz sve naprijed rečene uvjete dogoditi nesreća, npr. otežano disanje i teški kašalj. Što će učiniti mudar čovjek u takvom slučaju? Prvo će mirno napustiti onečišćenu prostoriju i otići na čist zrak. Ako se stanje ne popravlja, potražit će pomoć liječnika noseći sa sobom spremnik nesretne kemikalije. Kad nađete osobu otrovanu klorom najbolje ju je odvesti u bolnicu uz davanja nužnih podataka o događaju. Treba vrlo snažno naglasiti kako se simptomi izlaganja kloru mogu pojaviti čak 48 h nakon udisanja visokih koncentracija pa na to treba računati i ne udaljavati se od mjesta gdje se može potražiti liječnička pomoć. Moguće je i polijevanje kemikalijom ili njezino prskanje u oči. Tada je najbolje skinuti odjeću i pošteno se oprati uključujući ispiranje očiju kroz barem 15 minuta. Ako se simptomi poput žarenja ne povlače, valja potražiti pomoć liječnika. Nemojte nikada biti lakomisleni kod rada s bilo kojom kemikalijom, a posebno ne s preparatima na bazi klora.

prof. dr. sc. Franjo Plavšić

Povratak na naslovnicu
Otrovi
Učitavam
Prevencija Knjiga o toksikologiji
Otrovno.com
Otrovi
Postavite nam pitanje Postavite nam pitanje
Sve o otrovima
 
Otrovi
Hrvatski zavod za toksikologiju  
Posjetite web stranice zavoda
Sve o otrovima