Otrovno.com O otrovima Brošure i knjige o toksikologiji Pitanja i odgovori  
 
 
Otrovno.com Gdje se nalazim: Naslovnica - Komentari vijesti
 
Otrovi
Osvrti i vijesti Postavite nam pitanje
  Aflatoksinska afera
 

Na početku je to izgledalo kao tipična bitka iz trgovinskog rata između dviju zemalja. Bosanci su našli u nekim pošiljkama hrvatskog mlijeka aflatoksin m1 u koncentracijama višim od maksimalno dopuštenih (MDK) za ove krajeve. Takve vrijednosti MDK propisane su zbog činjenice da plijesni proizvođači tog toksina ne uspijevaju preživjeti u kontinentalnoj klimi ili barem do sada nisu preživljavale. U SAD su MDK za afla toksin čak 10 puta više zbog činjenice da u njihovim južnim državama plijesan proizvođač toksina jako dobro uspijeva i bilo bi nemoguće proizvoditi mlijeko sukladno europskim propisima. Naravno da je njihovo mlijeko i dalje bilo zdravstveno sigurno, ali europsko je bilo sigurnije. U Bosni i Hercegovini korištena analitička metoda za mjerenje afla toksina nije bila suviše pouzdana i služila je tek za prosijavanje. Negativni rezultati su vrlo vjerojatno bili stvarno negativni, a kod pozitivnih čovjek nije bio siguran zbog mogućih interferencija. Zbog toga je bilo nužno poslati uzorke mlijeka na provjeru u ovlašteni laboratorij, koji ima sasvim sigurnu i preciznu metodu za mjerenje tog mikotoksina. Nadležna tijela u državi Hrvatskoj su prema propisu povukla iz prometa sve sumnjive serije mlijeka. I to je bilo u redu. Jednako tako je bilo u redu obavješćivanje građana o povlačenju mlijeka iz prometa, ali je možda ipak trebalo reći kako se radi o sumnjivim proizvodima.

Događaj je uzrokovao izrazito burne reakcije na sve strane u Hrvatskoj i susjednim zemljama, pogotovo nakon što su nadležna tijela utvrdila da je mlijeko podrijetlom s hrvatskih farmi. Farmeri su tvrdili da se radi o nekvalitetnom mlijeku iz uvoza, koje je jeftino i predstavlja smeće europskih ili drugih zemalja. Građani su bili prestrašeni, posebno zbog činjenice da do današnjih dana mlijeko nikad nije bilo kontrolirano na afla toksine i postoji mogućnost da su desetljećima unosili u svoje organizme ovu karcinogenu tvar. Uzaludna su bila objašnjenja stručnjaka da su rizici kod malih prekoračenja europskih MDK zapravo beznačajni. Onda je došao konačni udar. Utvrdilo se da 70% analiziranih uzoraka hrvatskog mlijeka vjerojatno (nije potvrđeno u ovlaštenom laboratoriju) sadrži više koncentracije afla toksina od dopuštenih. Nije ljude moglo utješiti što i analizirani uzorci mlijeka iz Bosne i Hercegovine također sadrža povišene koncentracije afla toksina. Time je susjednoj zemlji tek zadan udarac u trgovinskom ratu. U međuvremenu je došao nalaz iz Beča za one prve uzorke i potvrđena je sumnja na kontaminaciju mlijeka toksinom iz toplih krajeva. Vjerojatno će se dogoditi isto kod provjere ostalih uzoraka mlijeka.

I što sad? Sumnja se da je mlijeko s većine hrvatskih farmi onečišćeno afla toksinom. Nisu to izrazito visoke koncentracije, ali su iznad propisane MDK i mora se takvo mlijeko povući s tržišta, ako imalo poštujemo propise. Dugoročno je jasno da se mora puno bolje kontrolirati stočna hrana, posebno oni sastojci iz uvoza. Međutim, pitanje je što poduzeti kratkoročno. Jedino moguće rješenje je u privremenom povišenju MDK, jer inače možemo zatvoriti dućane s prodajom mlijeka i mliječnih proizvoda. Možda bi se trebalo bolje organizirati na državnoj razini? U svakom slučaju, stručnjaci bi morali razgovarati o problemu. A političari susjednih zemalja neka se svađaju na ovu ili drugu temu.

prof. dr. sc. Franjo Plavšić

Povratak na naslovnicu
Otrovi
Učitavam
Prevencija Knjiga o toksikologiji
Otrovno.com
Otrovi
Postavite nam pitanje Postavite nam pitanje
Sve o otrovima
 
Otrovi
Hrvatski zavod za toksikologiju  
Posjetite web stranice zavoda
Sve o otrovima