Otrovno.com O otrovima Brošure i knjige o toksikologiji Pitanja i odgovori  
 
 
Otrovno.com Gdje se nalazim: Naslovnica - O otrovima
 
Otrovi
O opasnim kemikalijama ono opće
Otrovi
Otrovi
Opći pojmovi
  O granama i ograncima toksikologije uključujući brojne definicije može se pogledati posebne knjige uključujući udžbenike Hrvatskog zavoda za toksikologiju, a naglaske ovdje želim dati na životna iskustva. Činjenica je da sve može biti opasno za ljudsko zdravlje, pa čak i one kemikalije koje izgledaju sasvim bezopasne ili čak neophodne za život. Pokušajte popiti deset litara vode u kratkom roku i ja vam tvrdim da nećete dobro proći.

Tijekom 2007. godine bio je objavljen članak po svim mogućim sredstvima javnog priopćavanja o mladoj dami, koja je umrla zbog toga što je popila na nekom takmičenju previše vode osvojivši prvo mjesto. Kod nje je došlo do dehidracije stanica i umrla je u svom djevojačkom stanu. Ja se uvijek pozivam na slučaj ubojstva iz nehata dvoje pacijenata u jednoj našoj bolnici kad su im zabunom dali infuzije 21%-tnog natrijevog klorida umjesto fiziološke otopine. Zbog operacije ehinokoka našla se ta kobna otopina u ormariću s drugim infuzijskim otopinama, a sestra koja je trebala dati fiziološku otopinu pacijentima nije dobro čitala naljepnice i tako se dogodila tragedija. Sve može biti otrov u određenim okolnostima pa i masna hrana ljudima s povišenim trigliceridima kao na slici ispod, ali mi naravno ne gledamo iznimne okolnosti nego život i temeljem toga razvrstavamo tvari prema opasnostima.  

Opasne kemikalije izazivaju štetne učinke u nekom organizmu. Mi više ne stavljamo čovjeka u središte pozornosti i važno nam je kad neka kemikalija izaziva štetne učinke npr. kod glista ili šumskog bilja. Problem je prvenstveno u tome kako prepoznati što je to štetni učinak, a što možda koristan. Ni tu nismo uvijek sigurni. Uzmimo npr. učinak snižavanja krvnog tlaka u ljudi. Onaj tko ima visok tlak treba nekakav lijek za njegovo snižavanje i taj lijek njemu koristi dajući dobar i poželjan učinak. Neka netko s normalnim ili niskim tlakom uzme zabunom lijek za snižavanje krvnog tlaka neće se poslije toga u najboljem slučaju dobro osjećati, a možda bude morao tražiti pomoć liječnika. Mislim da primjera imamo napretek i nema ih smisla više navoditi. Naravno da imamo kemikalije koje će kod svakog čovjeka izazivati štetne učinke i samo će se razlikovati prema dozi u kojoj će kod različitih osoba biti štetne. O njima će biti više riječi u tekstu koji slijedi.

Onako općenito govoreći možemo štetne učinke podijeliti u prolazne i neprolazne. Prolazni su oni koji će proći sami od sebe ili uz pomoć liječnika, a oni neprolazni naprosto nam ostaju kao šteta za cijeli život. Iz toga bi se moglo zaključiti da su prolazni učinci nebitni i da na njih ne treba obraćati pozornost. To se može uzeti zdravo pod gotovo ako se radi o štetnim učincima proizašlim iz naših grešaka u životu, kao npr. akutnog pijanstva. Napijemo se u društvu i onda barem dva do tri dana osjećamo posljedice svoje gluposti, ali sve one probavne poteškoće i teške glavobolje prođu za koji dan, a mi ih se sjećamo tek kao neugodnog iskustva svog glupog ponašanja. Problem je kad se takvi učinci javljaju na radnom mjestu zbog brojnih razloga kao što su npr. oni genetske naravi. Sjećam se osobe koja je radila s jednim aromatskim nitro spojem i stalno je patila od teških glavobolja i vrtoglavica. Razlog je bio u genetski naslijeđenom nedostatku u radu jednog enzima pod nazivom methemoglobin-reduktaza.

Naime, različiti anorganski nitrati ili nitriti te brojni organski spojevi sa nitro ili nitrozo skupinom prevode naš hemoglobin u methemoglobin, koji nije u stanju prenositi kisik do stanica i zbog toga se javljaju simptomi kao u našeg građanina. Ta osoba naprosto nije smjela raditi s nitroso ili nitro spojevima, jer je imala stalno visoke koncentracije methemoglobina i teško je patila na poslu. Ljudi su međusobno različiti i često različito osjetljivi na djelovanje kemikalija. Ono što se u slučaju lijekova zovu nuspojave kod kemikalija se naziva rijedak štetni učinak. Javlja se samo kod rijetkih osoba zbog različitih razloga i može predstavljati težak problem za pojedinca. Jedan od primjera je prijapizam kao nuspojava ili rijedak štetni učinak, koji se javlja kod nekih muškaraca. Radi se o pojavi da je u takvih osoba spolni ud stalno ukrućen baš poput slučaja antičkog kralja Prijapa, koji je imao taj učinak zbog bolesti krvožilnog sustava. Tipičan primjer u kojem znatan broj muškaraca doživi prijapizam je nakon ugriza crne udovice. Nakon ugriza tog zanimljivog ženskog pauka, koji poslije spolnog odnosa pojede svog partnera, javljaju se različiti neugodni simptomi. Glavni je naravno bol oko mjesta ugriza, a karakterističan je laktrodektizam ili lice ukočeno u bolnom osmijehu. Kod većine muškaraca ostaje ukočen i spolni ud kroz period do 2 dana, ali to ne donosi nikakvo dobro ni ugriženom ni njegovom spolnom partneru, jer siromah trpi teške bolove zbog ugriza crne udovice i ni malo mu nije stalo do seksa. Inače treba reći da znanstvenici zadnjih godina puno rade na izolaciji tvari koja ima ovako snažan afrodizijački učinak i možda uskoro budemo imali zamjenu za slavnu Viagru. Stvari nisu ni malo jednostavne kad govorimo o tzv. opasnim kemikalijama.

Možda je od svega najvažnije da mi nismo sigurni u opasna svojstva kemikalija. Činjenica je da se podaci o toksikološkim svojstvima kemikalija saznaju u dobro kontroliranim pokusima na životinjama, a one se ipak razlikuju od ljudi na brojne načine. U prošlosti su se pokusi najčešće obavljali na glodavcima poput miša, štakora, kunića, zamorca i sličnih životinja. Istina, bilo je iskustava i s otrovnošću kemikalija na ljudskom modelu. Nažalost, brojni zločinci poput slavne Katarine Medići i Hitlerovih sljedbenika obavljali su pokuse na ljudima, a danas koristimo često slučajeve otrovanja ljudi da nešto iz njih naučimo. Obavljaju se i epidemiološka istraživanja štetnih učinaka kemikalija na zdravlje radnika, npr. kako može utjecati neki herbicid na zdravlje poljoprivrednih radnika nakon više godina izloženosti. Međutim, još uvijek su pokusi na životinjama izvor naših podataka unatoč otporu društava za zaštitu životinja.

Najpouzdaniji rezultati danas se postižu na mini svinjama i psima biglima, koji uopće nisu uzgajani kao kućni ljubimci (unatoč tome što prekrasno izgledaju) nego kao pokusne životinje. Ne znamo kako će se u budućnosti stvari odvijati, ali danas se zbog ljubitelja životinja postavljaju brojne prepreke pred izvođenje pokusa na životinjama. Zbog toga je EZ komisija uvela brojna ograničenja izvođenja pokusa na životinjama s osnovnom postavkom da one ne smiju patiti u takvim pokusima i da se pokusi smiju obavljati samo u slučajevima kad je dokazano da su oni neizbježni. Nisu dopušteni nikakvi nepotrebni pokusi na životinjama. EZ je uvela vrlo učinkovit sustav praćenja pokusa na životinjama. Ne mogu se za istu kemikaliju na dva mjesta obavljati pokusi na životinjama. Onaj koji se prvi javi kao izvođač takvih odvratnih pokusa jedini ima dopuštenje za njihovo izvođenje pod nadzorom određenih tijela EZ, a svi ostali nemaju na to pravo. Mogu kasnije uz financijsku nadoknadu tražiti na korištenje rezultate pokusa ovlaštenog izvoditelja pokusa kako bi mogli svoje proizvode staviti na tržište, ali životinje moraju ostaviti na miru. Naravno da se pokusi na životinjama ne dopuštaju niti u slučaju kad se rezultati mogu priskrbiti na drugi način.

Saznajte više informacija u Knjizi o toksikologiji - Klikni ovdje.
Natrag na vrh
Otrovi
Otrovi
Učitavam
Otrovi
Postavite nam pitanje Postavite nam pitanje
Sve o otrovima
 
Prevencija Knjiga o toksikologiji
Otrovno.com
 
Otrovi
Hrvatski zavod za toksikologiju i antidoping Postavite nam pitanje
Posjetite web stranice zavoda
Sve o otrovima
Otrovi
 

Posjeti stranice Službe za antidoping Hrvatskog zavod za toksikologiju i antidoping (HZTA)

Hada
Posjetite web stranice službe
Sve o otrovima