Materije kao sto su ISO i Orto Rezine R40 i R61K (smole), aceton, styren, BCC i TBPB katalizatori, decabromo, antimonio trioksid, sorin (aditivi), molim Vas za odgovor koliko su štetne kada se rukuje s njima i samo udisanje isparavanja tih materija kada se pomiješaju zajedno? I fiberglass i njegova prašina ?
Što se tiče spomenutih smola, najveći problem predstavlja jedan od njihovih glavnih sastojaka stiren. On je štetan ako se udiše, kod izravnog kontakta nadražuje kožu i oči dok kod ponavljanog izlaganja postoje podaci o oštećenju sluha te je reproduktivno toksičan pri čemu se sumnja da može štetno djelovati na plod. Za TBPB katalizatore (ukoliko se pritom misli na tvar tert-Butil peroksibenzoat) nisu točno usuglašeni štetni učinci na zdravlje ali se također spominje štetnost kod udisanja, nadraživanje dišnog sustava i nadraživanje kože te izazivanje alergijske reakcije na koži. Za BCC katalizaore nismo pronašli što bi točno po sastavu bili obzirom da se kratica BCC može odnositi na više toga. Decabromo (opet ako se misli na tvar dekabromodifenil eter) također nema usuglašenog razvrstavanja. Uz njega se veže štetnost prilikom gutanja, udisanja ili preko kože, nadraživanje očiju, moguće mutageno i karcinogeno djelovanje, oštećenje jetre i bubrega prilikom dugotrajnog izlaganja te reproduktivna toksičnost. Za antimon trioksid postoji sumnja da može uzrokovati karcinom. Aceton nije toliko opasan jer on nadražuje oči te može izazvati pospanost ili vrtoglavicu prilikom udisanja njegovih para. Kada se ti proizvodi pomiješaju zajedno mogu nastati više ili manje štetni produkti za ljudsko zdravlje, teško je predvidjeti točan ishod ako se ne znaju pojedinosti proizvodnog procesa i samih kemijskih reakcija koje se pritom odvijaju. Prašina fiberglassa može izazvati nadraživanje kože i očiju kod direktnog kontakta te nadraživanje dišnoga sustava prilikom udisanja što najčešće rezultira bronhitisom kada je riječ o nekakvom kroničnom (dugotrajnom izlaganju). Rjeđe su zabilježeni slučajevi plućne fibroze ili težih alergijskih reakcija nakon udisanja. Za sada ne postoji indikacija da bi udisanje takve vrste prašine dovelo do karcinoma pluća. Za neke od spomenutih tvari propisane su granične vrijednosti izloženosti na radnome mjestu kojih bi se trebalo pridržavati. Ukoliko nije moguće ostvariti radne uvjete ispod tih propisanih vrijednosti, obavezno je korištenje adekvatne zaštitne opreme koja naravno ovisi o vrsti tvari (proizvoda) kojima se rukuje.
Odgovor stranke na HZTA: Hvala Vam na jako brzom odgovoru, koji je detaljan i od pomoći. Ja konkretno povremeno imam dodira s ovim materijama, ništa o njima nisam znao i nisu mi poznate hemijske reakcije koje one izazivaju. Obavezno koristim jednokratne latex rukavice u svakom dodiru sa ovim materijalima i male bijele maske koje mogu da spriječe prašinu da dođe do dišnog sistema, ali ne i isparavanja i mirise. Kada pričamo o graničnim vrijednostima izloženosti pojedinih materija, to ne postoji kod nas jer su Italijani donijeli ovu vrstu proizvodnje na Balkan (upravo zbog nedostatka pravila i kontrole a i jeftinije radne snage) i ja kao laik ne znam koliko je štetno sve ovo. Uglavnom bih još dodao da je moje neko mišljenje da ovo nije posao na kojem se treba dugo zadržavati, ja sam tu 3 mjeseca i planiram još maksimalno toliko biti i to je to, ne znam da li se slažete sa mnom? I da li taj vremenski period može donijeti neka teža oštećenja iako sam jako oprezan prilikom rukovanja sa svim materijama, ali ipak sam boravak u ovakvom prostoru gdje se osjete isparenja (jer postoji tzv. kada u kojoj se svi ili većina ovih materija miješa kako bi u procesu proizvodnje kvasili fiberglass rolne i kroz presu pod temperaturom dobili bi u konačnici šipke ili profile raznih oblika)? To bi bio neki kratak rezime ove vrste proizvodnje, ukoliko imate još neki savjet za mene hvala Vam unaprijed.
Odgovor HZTA: Ne bih htjela ulaziti u pravne elemente zemlje u kojoj živite, ali Vam mogu savjetovati da se obratite Ministarstvu zdravstva koje bi Vas možda moglo uputiti na neki zakon ili pravilnik koji se odnosi na granične vrijednosti izloženosti (GVI) na radnome mjestu. Ili se, ako je to moguće, obratite inspekciji nadležnoj za takvu vrstu poslova kako bi se točno utvrdila situacija na radnome mjestu. Radnici mogu i puno dulje vremena provesti na takvim poslovima ako su im osigurani kvalitetni radni uvjeti (poštivanje GVI vrijednosti i sva potrebna zaštitna oprema) jer upravo o njima ovisi utjecaj tih kemikalija na zdravlje radnika. Mislim da ste dosta napravili po pitanju zaštite koristeći jednokratne rukavice i maske, ali ste i sami dobro primijetili kako Vas one ne štite od isparavanja. Teško je procijeniti mogućnost štetnih učinaka na zdravlje bez znanja o točnim koncentracijama tih tvari na radnome mjestu.