Na karlovačkim dječjim vrtićima Grabrik i Rakovac nalaze se salonitni pokrovi (krov) te salonitne (eternit) ploče, za koje arhitekt M. B. tvrdi da sadrže azbest, a što je u današnjem razgovoru potvrdila i resorna gradska pročelnica H. B.
Molim Vas da mi izađete su susret odgovorom na nekoliko pitanja.
1. Zašto je azbest opasan? Da li je kancerogen?
2. Kada nastupa opasnost od azbesta? Koliko građani trebaju biti zabrinuti?
3. Što bi za zdravlje građana bilo najprimjerenije u ovom trenutku učiniti?
4. Što kažu zakonodavstvo EU i Hrvatske o korištenju takvog materijala?
5. Kako ukloniti sa građevine taj materijal i gdje ga odložiti?
Nadam se vašoj pomoći i odgovoru.
Zahvaljujem.
Azbestna vlakna su sasvim sigurno karcinogena ako se udišu, ali vjerojatnost pojave teških oboljenja (ne samo rak pluća) ovise o puno činitelja. Najviše su bili izloženi radnici koji su radili izravno s azbestom i koncentracije u radnim prostorima su se kroz godine kretale u području više od 2 milijuna po kubnom metru zraka.
Građani su izloženi 1000 puta nižim koncentracijama azbestnih vlakana, ali ne samo iz zgrada nego i iz prirodnih izvora (azbest se pojavljuje kao mineral na cijelom području Hrvatske). Vaše salonit ploče ne bi trebale predstavljati velik problem, jer se nalaze na otvorenom prostoru i zračne struke u pravilu naširoko raznose vlakna. Problem je azbest ugrađen u prostorima za boravak ljudi (npr. izolacija toplovodnih cijevi ili kotlova, izolacija cijevi klima uređaja, podne pločice, uređaji poput starih štednjaka, zidovi, žbuke, boje za zidove, itd., itd.). Laiku je jako teško prepoznati azbestni materijal, ali svaku sumnju treba prijaviti nadležnima.
Osnovno je pravilo da se azbestni materijali ne diraju ako se to baš ne mora učiniti, a tada se uklanjanje prepušta stručnjacima. Ne bi bilo mudro da vi intervenrirate osobno bilo gdje za slučaj da nađete azbest. EU propisi u vrlo jasni i mi smo ih u Hrvatskoj potpuno preuzeli. Više se takve proizvode ne smije stavljati u promet (prodavati) niti ugrađivati, ali ono što je ugrađeno treba biti pregledano i onda se donosi odluka što s tim činiti. Nekada je dovoljno takav materijal dodatno izolirati (npr. bojanjem, premazivanjem posebnim sredstvima, oblaganjem posebnim materijalima, itd.). Kud bi stigli da sad počnemo rušiti sve salonit krovove u Hrvatskoj? Propisi jasno predviđaju kako se obavlja razgradnja uz maksimalnu zaštitu radnika i građana.
Točno je predviđeno i gdje se treba odložiti takav materijal, a jedino je problem što još uvijek nisu napravljeni podzemni deponiji baš u svakoj županiji. Međutim, to će biti završeno vjerojatno već slijedeće godine, pa će onda svi imati mogućnost ispravno odložiti takav otpad. Međutim, nikako ne bi mogli preporučiti da neopremljeni i neovlašteni obavljaju bilo kakve poslove razgradnje azbestnih materijala i odlaganja takvog otpada.