Napravili smo cisternu za sakupljanje kišnice koju smo namjeravali koristiti za zalijevanje vrta, ali i za kupanje i pranje posuđa. Voda koja se slijeva s krova prolazi kroz pretkomoru napunjenu šljunkom, a iz cisterne prolazi kroz ugljeni filter. Osim toga dodajemo i Izlosan G. Primijetili smo da nakon što voda duže vrijeme stoji u cisterni (više od 6 mjeseci, uz redovito korištenje) poprimi žućkastu boju. Nismo primijetili nikakve druge promjene. Pokraj kuće se nalazi veliko stablo hrasta i ujesen su oluci puni otpalog lišća koje vjerojatno trune. Zanima nas radi li se možda o taninu iz lišća i je li on štetan za ovakvu uporabu. Shvatili smo da svake godine moramo oprati cisternu jer na taj način odstranimo boju sa stjenki cisterne.
U prvom redu moram vas pohvaliti što oborinsku vodu koristite za zalijevanje i druge potrebe. Tako se ponašaju napredni ljudi. Jedino bih postavio pitanje o tome kako često mijenjate filtar od aktivnog ugljena. Možda bi bilo dobro staviti i filtar od pijeska odmah iza šljunčanog filtra. Nije isključeno da vam se iz trulog lišća eluiraju tanin i nekakve boje. Međutim, niti tanin niti neki drugi organski produkti nastali truljenjem listova ne mogu škoditi vašem vrtu.
Možete to shvatiti kao gnojivo nastalo prirodnim procesima biorazgradnje. Naravno da to nije dovoljno za prihranu biljaka i da morate stavljati u vrt neko drugo gnojivo. Ne znam niti jedan razlog zašto bi takva voda štetila kod pranja posuđa ili kupanja. Glavno je da se u vodi ne nalaze nekakve opasne tvari istaložene na vaš krov zbog utjecaja lokalne industrije ili nečeg sličnog. Jedino je mudro za svaki slučaj ne koristiti tu vodu za piće. Molim vas da i drugim susjedima preporučite slično ponašanje prema oborinskim vodama.
prof. dr. sc. Franjo Plavšić