Pitanje:
Ove sezone krenula sam uzgajati povrće na djedovini. Problem je u tome što je prije dva desetljeća na jednom dijelu imanja boravila vojska i tu su bacali svoje otpatke (konzerve, staklene boce, baterije, plastične čašice od jogurta …)
Koliko je po vašoj procjeni taj dio tla zagađen i koje su opasnosti ako samo nekoliko metra od bivšeg (sada očišćenog) deponija planiram imati povrtnjak? Također, koliko je vremena potrebno da se to tlo očisti od mogućih toksina i na koji način?
Mislila sam riješiti problem tako da na tom dijelu zasijem suncokrete, daikon bijelu rotkvu, lisnate i sl. kulture za koje sam se informirala da izvlače toksine.
Vojska je veliki zagađivač okoliša od kako je svijeta. Bilo je pokušaja smanjivanja tog onečišćenja. Međutim, kroz vrijeme je onečišćenje postojalo sve veće. Negdje 1993. bio sam na jednom sastanku logistike NATO pakta u Luksemburgu upravo o remediaciji bivših vojnih mjesta. Krim je pokazivan kao primjer potpunog onečišćenja voda za piće, a u Istočnoj Njemačkoj je bilo čak 80 bivših vojnih baza. Onečišćavali su svim i svačim. Najgori su bili ostaci eksploziva i propelanata, različita motorna ulja, motorna goriva bogata benzenom, ali i bojni otrovi. Jako se puno istraživalo metode uklanjanja onečišćenja, od bioloških do čisto kemijskih (kemijske reakcije). Meni su se posebno dopadale bakterije i enzimi (npr. za motorna ulja), ali nudilo se i svašta drugo. Vaša ideja s biljkama je također razmatrana. Zapravo su najbolja iskustva bila s gljivama za uklanjanje teških metala (npr. radioaktivni stroncij). Biljke mogu biti dobri bioakumulatori, ali nisam siguran koja biljka voli koje onečišćenje. Poseban problem je u tome što takva biljka predstavlja na kraju opasan otpad i morate znati kako je zbrinuti. Tada se govorilo o zbrinjavanju u spalionicama opasnog otpada, a danas se sve više okreće cementarama. Inače biološka remediacija nije brzi proces i to sve skupa traje godinama. Ipak je to bolje nego kemijska remediacija, koja se koristi samo kod dramatičnih onečišćenja.
prof. dr. sc. Franjo Plavšić