Tijekom proteklih mjeseci, Hrvatsku i ostale EU zemlje pogodila je bojazan od etilen oksida, kemikalije koja bi mogla predstavljati ozbiljan rizik za zdravlje kao kontaminant u hrani. U Hrvatskoj su prema podacima Ministarstva poljoprivrede u 2020. zabilježene 73 objave za potrošače, od čega se najviše odnosilo na etilen oksid. To je porast u odnosu na 2018. kad je zabilježeno 60 objava i 2019. godinu kad su bile 53 objave.
Etilen oksid (CAS 75-21-8) je pri sobnoj temperaturi bezbojan plin koji služi kao međuproizvod u mnogim organskim sintezama. Upotrebljava se kao sredstvo za suzbijanje štetočina (fumigant) za namirnice i tekstil, za sterilizaciju kirurških instrumenata te kao sirovina za pripravu organskih spojeva poput akrilonitrila, etanilamina, etilen-glikola i neionskih površinski aktivnih tvari.
Prema podacima Europske agencije za kemikalije (ECHA) etilen oksid razvrstava se na sljedeći način: H220 Vrlo lako zapaljivi plin; H301 Otrovno ako se proguta; H314 Uzrokuje teške opekline kože i ozljede oka; H318 Uzrokuje teške ozljede oka; H331 Otrovno ako se udiše; H335 Može nadražiti dišni sustav; H336 Može izazvati pospanost ili vrtoglavicu; H340 Može izazvati genetska oštećenja; H350 Može uzrokovati rak; H372 Uzrokuje oštećenje živčanog sustava tijekom produljene ili ponavljane izloženosti; H360Fd Može štetno djelovati na plodnost. Sumnja na mogućnost štetnog djelovanja na nerođeno dijete.
Ipak, važno je naglasiti da je etilen oksid u hrani zabranjen u Europi još 1981. godine zbog rizika od trovanja, ali i da ga se i dalje može naći na tisućama prehrambenih proizvoda u obliku kontaminacije koja se uglavnom povezuje s uvozom hrane iz trećih zemalja (tako je bilo i ovaj put sa sezamovim sjemenkama iz Indije – više od polovice europskog godišnjeg uvoza 70.000 tona sezama dolazi iz Indije). Upravo zbog pojave različitih incidenata na tržištu EU i potrebe za brzom komunikacijom, zemlje članice EU već 40 godina imaju uspostavljen sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje tzv. RASFF (Rapid Alert System for Food and Feed), a sličan sustav uspostavljen je i na nacionalnoj razini.
No, iako je u nekim hranama bio prisutan u koncentracijama i do tisuću puta iznad maksimalno dopuštenih granica za rezidualne tvari u EU (primjerice, na sezamovim sjemenkama ga smije biti najviše 0,05 mg/kg), etilen oksid je proglašen tek potencijalnim kroničnim rizikom, jer bi potrošač morao konzumirati kontaminirane sjemenke svaki dan života, i to u velikim količinama, da bi zdravlje bilo ugroženo. Nasuprot tome, mikrobiološki parametri, kao što su bakterije iz roda Salmonella spp, Listeria Monocytogenes, Escherichia coli, bakterijski toksini, Norovirusi ili histamin mogu predstavljati ozbiljan i akutan rizik za potrošače neposredno nakon konzumacije proizvoda, posebice ako nije dobro termički obrađen.
U ovakvim slučajevima u medijskom prostoru često možemo čuti pojmove „Povlačenje s tržišta“ i „Opoziv“. Povlačenje s tržišta provodi subjekt u poslovanju s hranom kada je nesukladna hrana stavljena na tržište, ali još uvijek nije dospjela do krajnjeg potrošača, dok se postupak opoziva provodi kada je nesukladna hrana stavljena na tržište i došla je do krajnjeg potrošača.
S obzirom na razinu rizika koju ta utvrđena nesukladnost može predstavljati za zdravlje ljudi ili životinja pojedini se proizvodi, poput ovih kontaminiranih etilen oksidom, iako su došli do krajnjeg potrošača ne opozivaju već ih subjekti samo povlače s tržišta jer su utvrđene vrijednosti, iako premašuju propisane granične koncentracije, daleko ispod svojih toksičnih doza i ne predstavljaju rizik po zdravlje potrošača.