PEPEO I KOMPOST

Grijem se u zimskom periodu na drva. Na internetu vidim da mnogi preporučuju pepeo od drveta kao ekološko đubrivo bogato kalijumom i fosforom. Pošto bih ga ja želio koristiti u svom vrtu i voćnjaku, zanima me da li bih ga mogao koristiti bez opasnosti po zdravlje? Koristio bih ga na način da poprašim samo malo po vrtu i voćnjaku, npr površinu od 450 m2 bih pođubrio pepelom u količini od recimo do maksimalno 4 kante od 10 litara. Da li bih ga na taj način mogao koristiti svake godine ili ne nužno svake budući da se nalaze u njemu i tepki metali u tragovima? Također iako je pepeo drveni za potpalu koristim hepo kocke (one kocke za potpalu na bazi kerozina, bijele) i koristio sam jedno vrijeme one kartonske rolne od toalet papira. Piše na pakovanju i što sam uspio naći na internetu da hepo kocke u potpunosti sagorijevaju, ne znam da li vjerovati tome, pa me zanima da li bi mogle ostaviti opasne materije nakon izgaranja, teške metale i slično i da li bih na taj način ugrozio svoje zdravlje? I drugo, da li ti kartoni rolni od toalet papira (kartonska rolna koja preostane nakon što se toalet papir iskoristi) sadržavaju štetne materije ili teške metale s obzirom da se prave od recikliranog papira? Želio bih iskoristiti taj pepeo, a ujedno i biti siguran da mi to ne bi naštetilo zdravlju, bilo mome, bilo na duži rok djeci, unucima?

Pepeo sadrži 13 osnovnih elemenata potrebnih za rast biljaka. Izvrstan je izvor kalcija, kalija i mikroelemenata za vrt. Njegova glavna zadaća u tlu je smanjenje kiselosti sredine. Kada drvo gori, dušik i sumpor se gube u plinovitom stanju, a kalcij, kalij, magnezij i drugi mikroelementi ostaju u pepelu. Karbonati i oksidi preostali nakon paljenja koriste se za umanjivanje kiselosti tala. Također, pepeo popravlja strukturu teških glinastih tala jer razbija tlo i pomaže u prozračivanju. To gnojivo bogato kalijem općenito je dobra nadopuna uz životinjska prirodna gnojiva koja su većinom siromašna kalijem. Kalij u biljaka regulira ravnotežu vode (tkivo je čvrsto i sočno) te igra ulogu u prijenosu hranjivih tvari unutar biljke. U nedostatku kalija, povrće je osjetljivije na sušu, mraz, bolesti i štetnike. Kemijski sastav pepela teško je standardizirati jer postoje velike razlike među vrstama pepela. Ustanovljeno je da pepeo sadrži puno kalija, te još 10-40 % vapna, 5-10 % fosfora i veliki broj mikroelemenata. Ne sadrži dušik pa ga je potrebno odvojeno nadodavati. U usporedbi s mineralnim gnojivima, prosječni pepeo bi imao omjer kao 0-1-3 (N-P-K). Pepeo od drveta može sadržavati i nekoliko elemenata koji utječu štetno na okoliš, kao što su teški metali. Količina pepela kojom se tretira mora biti kontrolirana. Upotreba pepela u poboljšavanju tla mora biti s namjerom da se postigne/održi optimalna kiselost tla. Lužnati efekt pepela se također razlikuje od jedne do druge vrste pepela i bilo bi ga dobro odrediti u laboratoriju. Dodatno, ako se uz pepeo koriste i druga gnojiva, onda njihovu količinu treba rekalkulirati jer su pepelom u tlo već uneseni i drugi elementi. To se pogotovo odnosi na usjeve koji su osjetljivi na višak fosfora i kalija. Neki radovi izvještavaju o štetnim posljedicama prevelike upotrebe pepela. No, štete po usjeve nastaju upravo zbog previsokog pH koji nije optimalan za usjeve na kojima se aplicira pepeo. Najsigurnije je da se držite preporuke da na površini od 100 m² možete koristiti ne više od 10 kg pepela godišnje. U svakom slučaju, mislim da je bolje koristiti pepeo dobiven sagorijevanjem biljaka nego ona dobiven sagorijevanjem kartonskih rola jer karton se ipak obrađuje s nekim kemikalijama tijekom same proizvodnje. Možete slobodno koristiti i role od wc papira i kocke za potpalu, nakon sagorijevanja neće ostati nikakve štetne tvari u pepelu.