Prvo sve pohvale za Vašu stranicu i sve Vaše djelatnike koji strpljivo odgovaraju na sva pitanja zabrinutih građana. Naime, ja sam trudnica u 4. mj. trudnoće iz Splita i zabrinuta sam za ovu sanaciju odlagališta Karepovac. Svakodnevno pratim izvještaj sa stranica NZZJZ kao i čistoće. Pratim kretanja plinova i merkaptana. Ono sto me zanima je koliko su oni opasni za moje nerođeno dijete? Želim naglasiti da živim 4 km udaljena od odlagališta, a radno mjesto mi je udaljeno 3 km zračne linije.
Dobro je što pratite izvještaje na stranici NZZJZ o izmjerenim koncentracijama plinova i lebdećih čestica; kao što vidite koncentracije istih su uvijek ispod propisanih Graničnih vrijednosti izloženosti što znači da opasnosti za zdravlje nema. Sigurna sam da bi u slučaju prekoračenja GVI građani na vrijeme bili upozoreni. Mislim da razloga za brigu apsolutno nemate!
Vaše pitanje na naš odgovor: Puno hvala na brzom odgovoru! Samo još jedno kratko pitanje. Npr. jučer su satne vrijednosti pokazale povećanje amonijaka. Koliko je to opasno za nas s obzirom da nisam u blizini odlagališta? Općenito u slučaju prekoračenja plinova i lebdećih čestica, koliko je to opasno za građane, ili konkretno, moje dijete i mene? Oprostite na smetnji i hvala na odgovoru.
Dodatni odgovor:
Jučerašnja situacija s amonijakom Vas ne treba brinuti….vidim da Vam trebam objasniti što je GVI, tj. kako se dolazi do tih „sigurnih doza“. Sigurne i opasne doze za svaku kemikaliju određuju se u istom pokusu (na pokusnim organizmima), pokusu odnosa doze i učinka. Dakle, ispitivana kemikalija se daje pokusnom organizmu u nekoj dozi koja se polako povećava, kako doza raste prati se i intenzitet štetnog učinka. Doze koje nas zanimaju su: ona kod koje se nije javio štetni učinak i doza kod koje se javio prvi najblaži štetni učinak. Onda se te dvije doze uzimaju i prenose na čovjeka no iz sigurnosnih razloga (jer se osjetljivost na opasne kemikalije drugih pokusnih organizama mogu razlikovati od osjetljivosti čovjeka) se te doze umanjuju tj. dijele sa sigurnosnim faktorom 100, 100 ili 10 000 i tek tako umanjene doze se propisuju u službenim glasilima i nazivaju se GVI. Ovakav način određivanja doza zapravo omogućuje široki sigurnosni raspon. Znači kada koncentracije neke kemikalije u zraku prijeđe propisanu GVI ne znači da će se odmah netko otrovati. Uvijek treba imati na umu da je GVI i do 10 000 puta umanjena doza koja je na životinji izazvala prvi najblaži štetni učinak ili ga uopće nije izazvala pa ta povremena prekoračenja iznad propisane GVI ne znači da je nešto odmah otrovno. Inače, amonijak nije reprotoksičan.