U planu nam je rušiti staru kuću i raditi novu na njenom mjestu. Kuća ima loš salonitni krov (prokišnjava, vjerojatno je oštećen) i pitanje je ima li azbesta i drugdje. Građena je davno, ne znamo kakva je septička, cijevi itd. Angažirali bismo profesionalnu firmu za skidanje salonita, kao i rušenje kuće, ali bojim se da nas ne bi zakinuli jer često se kod nas radi “ofrlje” pa imam pitanja: 1. što je minimum koji trebamo zahtijevati od firme od skidanja, zaštite? 2. je li uputno biti pored kuće dok se to radi nadgledanja da ne bacaju ploče itd.? 3. može li osoba radnik/muž koji nadgleda odnosno koja je na gradilištu na cipelama, robi i sl. donijeti čestice azbesta u kuću ili auto te tako izložiti obitelj azbestu unatoč recimo onom bijelo soboslikarskom odjelu i navlakama za cipele i sl.? 4. nakon koliko vremena od skidanja ploča preporučujete da se krene s novom gradnjom – kad možemo znati da je azbest “nestao” iz okoliša gdje je bila kuća? Otpadni materijali će se morati voziti preko velike susjedne parcele i oni nisu oduševljeni time da tamo prolazi azbest. Uglavnom, puno brige s moje strane za obitelj.
Ministarstvo gospodarstva, rad i poduzetništva donijelo je Pravilnik o zaštiti radnika od rizika izlaganja azbestu (NN 40/2007) koji jasno propisuje način na koji radnici moraju biti zaštićeni i kako moraju poštivati sigurne uvjete rada.
Ako pravne i/ili fizičke osobe same krenu skidati valovite i druge krovne te fasadne azbestne ploče, moraju to činiti na način da ne dolazi do loma i oštećenja ploča koje se moraju slagati na palete i omotati folijom, a polomljeni komadi se moraju posebno prikupiti u spremnike ili vreće u kojima se završni sloj prekriva zemljom kako bi se spriječilo eventualno širenje prašine. Pokrovne salonitne ploče nikako nije dozvoljeno bacati s krova već ih je potrebno pažljivo spustiti i složiti na mjesto pristupačno za prijevoz. Prilikom rada sa salonitnim pločama preporuča se primjena osobnih zaštitnih sredstva (maske, rukavice, zaštitna odjeća i dr.). Za vrijeme skidanja ploča potrebno je ploče prskati vodom i upotrebljavati zaštitnu opremu, a po mogućnosti krovnu konstrukciju usisati jer se upravo na krovnoj građi nakupilo dosta prašine koju čovjek može udahnuti. Svako lomljenje, rezanje ili brušenje je najstrože zabranjeno, a mjesto privremenog odlaganja prije odvoza na zbrinjavanje potrebno je ograditi ceradom i smanjiti utjecaj vjetra na prikupljeni otpad. Zakonski je definirano kada se jednom valovita salonitna ili druga azbestna ploča skine s objekta, bez obzira na njezino stanje, ona se smatra otpadom i ne smije se više upotrebljavati, već se mora zbrinuti prema posebnoj Uputi i u skladu s važećim propisima. Dakle, bez obzira na očuvanost ploča, iste se nakon skidanja ne smiju upotrebljavati za prekrivanje raznih priručnih nastambi ili kao svojevrsna oplata prilikom betoniranja zidova i slične „maštovite“ primjene na koju se nailazilo u praksi. Azbest je došao iz zemlje i tamo mu je mjesto za odlaganje. Netopiv je u vodi i ne može se procjeđivati iz odlagališta u podzemne vode.
Imate pravo tražiti od njih da koriste tehnologije predviđene u slučajevima razgradnje azbestnog materijala. S obzirom da se radi o profesionalnim izvođačima njihovi djelatnici znaju da moraju koristiti sredstva za zaštitu dišnih putova (npr. filtarske polumaske), a trebali bi kao promatrač koristiti istu zaštitu tijekom nadzora njihova rada. Međutim, azbestna vlakna se mogu adsorbirati na odjeću i tako se prenijeti na sve strane, pa možda i u svoj dom, gdje ih onda možete udisati. Najbolje je tijekom rada nositi zaštitnu odjeću, koja se skida i dekontaminira nakon završetka poslova, a onda se čovjek nakon tuširanja presvlači u svoju odjeću i odlazi kući čist i uredan.
Nakon čišćenja gradilišta i okoliša od azbesta može se pristupiti gradnji novog objekta.