Tanini su prirodni spojevi koje nalazimo u većini biljaka te kao takvi nemaju štetnog utjecaja na živi svijet (EPA kaže da su srednje do netoksični za vodeni svijet). U našem kraju se planira bioelektrana na drvnu sječku, u kojoj bi bio značajniji udio hrasta. Obzirom da se tanin lako topi u vodi, a planirano skladište hrasta bi bilo izloženo kiši i ostalim atmosferskim prilikama, koliko opasan može biti tanin iz drva (drvne sječke)? Plan je vodu iz skladišta (zapremnina 87 000m3 drvne sječke) puštati direktno u potok, a potom u ekološki zaštićeno izvorište rijeke Odre. Mjere zaštite su odmašćivanje i oduljivanje te pješčani filtar (niti jedno ne uklanja tanin). Kako je riječ o značajnim (mogli bismo reći i velikim) količinama tanina koji će se puštati direktno u vodu tekućicu i rezervoare podzemne vode, može li taj tanin biti štetan za ljude, životinje ili vodeni svijet rijeke u koju se planira puštati? Unaprijed zahvaljujem na odgovoru.
Pogodili ste pravi primjer tvari, jer se o taninima danas puno piše. Svud su prisutni i unosite ih različitom hranom biljnog podrijetla. Ne smatraju se ekotoksičnima, ali naravno da u previsokim koncentracijama nije u vodi dobra niti jedna tvar. Ono zbog čega su tanini zanimljivi jest izrazito neslaganje znanstvenika oko njihove karcinogenosti ili antikarcinogenosti.
Jedni tvrde da mogu izazvati rak jednjaka kod teških uživatelja čaja ili crnog vina, a drugi pak dokazuju kako je u nekim pokusima nađen rak jetara u štakora. Posebna skupina njih objavljuje radove o antikarcinogenim učincima taninske kiseline i posebno o antioksidativnim svojstvima (zapravo se radi o polifenolima). Jedino što se za sad službeno navodi u ozbiljnoj literaturi jest njihova karcinogenost kategorije III. (dakle, dokazano je samo da mogu na određenim modelima izazvati mutacije). Nema nikakvog dokaza da mogu izazvati rak u pokusnih životinja, a pogotovo ne u čovjeka.
Treba naravno naglasiti da su se tanini uvijek ispirali iz drvne mase ostavljene na tlu, ali to su prirodni procesi i nemaju sigurno nikakve štete ni za jedno živo biće. Međutim, ovdje će se to događati koncentrirano na jednom mjestu i barem bi trebalo razmišljati o mogućim uskim lokalnim utjecajima visokih koncentracija tanina. Pretpostavljam da je rađena nekakva studija utjecaja na okoliš i da postoje mjesta u svijetu sa sličnom tehnologijom iskorištavanja drvne sirovine.
Što se tamo događalo? Na to je studija morala dati nekakav odgovor.
prof. dr. sc. Franjo Plavšić